PRIPRAVCI S UČINKOM NA KOŠTANO-MIŠIĆNI SUSTAV

Pod pojmom mišično-koštani sustav u prvi mah se najprije pomisli samo na kosti i mišiće. Međutim, taj sustav podrazumjeva hrskavice, zglobove i cijelokupni zglobni mehanizam, kao i tetive koje predstavljaju vezu između kostiju i mišića. Iako se taj sustav naziva još i sustav organa za kretanje, što je uglavnom točno, ne treba smetnuti s uma da u taj sustav spadaju rebra i mišići koji pokreću disanje - jednu od najvitalnijih funkcija našeg organizma. Također, kosti i mišići nas čine uspravnim, a kralježnicom, glavnom okosnicom našeg organizma prolazi dio središnjeg živčanog sustava - kičmena moždina.
Kosti predstavljaju stožerni dio našeg organizma, oni mu daju čvrstinu, oblik, i omogućuju kretanje. Iako se na prvi pogled kosti smatraju "čeličnom konstrukcijom" našeg tijela, beživotnim potpornjem, to ni u kom slučaju nije točno. Kosti su gusti, mineralizirani organi, ali u njihovoj srži se nalaze krvotvorni centri produkcije krvnih stanica. Koštani mineralni matriks sastoji se od kalcijeva fosfata i kalcijeva karbonata, ali i od proteina. Minerali kostima daju tvrdoću, a proteini elastičnost i otpornost na napore. Bez koštanih proteina kosti bi pucale poput stakla. Ali bez mineralnih komponenti kosti bi bile mekane poput hrskavice. I dok se divimo izdržljivosti armirano - betonskih stupova što ih je čovjek napravio, ne trebamo smetnuti s uma da je to tek umjetna imitacija tehnologije koju je priroda davno patentirala. Naime, kosti su građene poput armirano betonskih konstrukcija - mineralni dio kosti je poput betona, dok su vlaknasti koštani proteini poput čelične armature. Ako zavirimo u mikrostrukturu kostiju vidjet ćemo da je građeno poput spužve. Takva građa omogućuje izvanrednu čvrstoću. Dakako, kosti su živi građevni materijal koji se stalno izgrađuje i razgrađuje - pregrađuje. Ukoliko se slome, koštane stanice ponovno regeneriraju kost i spajaju slomljene dijelove. Daleko od nesavršenosti ljudskom rukom građenih armirano-betonskih stupova.
Kosti povezuju zglobovi - mehanički elementi našeg organizma. Oni spajaju kosti i omogućuju glatko pomicanje kostiju. Iako se divimo savršenosti motornih strojeva malo koji motorni stroj traje 60 godina bez potrebe za promjenom dijelova. Dakako zglobovi su i najosjetljiviji dio organa za kretanje. Ukoliko se pohabaju naše kretanje postaje teže.
Hrskavica je elastično tkivo koju prije svega krasi izvanredna elastičnost i gibljivost. Upravo je hrskavica ključna za lako gibanje naših ekstremiteta.
Mišići su moćni strojevi koji kemijsku energiju ATP-a pretvaraju u mehaničko gibanje. Unatoč silnom napretku tehnologije čovjek do dana današnjeg nije uspio napraviti stroj koji bi kemijsku energiju direktno pretvarao u gibanje. Postoji određena fiziološka sličnost između živčanog i mišićnog tkiva - veliku ulogu igra električki podražaj.
Problemi s kostima, zglobovima i mišićima vrlo često su traumatološke naravi. Lomovi kostuju, nagnječenja, iščašenja, uganuća ozljeđuju koštano-mišićni sustav, ali zbog velike sposobnosti regeneracije, mnoge ozljede se dadu prebroditi. Dakako, mišično-koštani sustav napadaju brojne bolesti. Najranjiviji dio tog sustava jesu zglobovi. Razne reumatske (upalne i degenerativne) bolesti često oštećuju fini i osjetljivi zglobni mehanizam - reumatoidni artritis, osteoartritis, ankilozni spondilitis, lupus eritematozus i giht. Najčešća bolest kostiju jest osteoporoza.
U pripravke s učinkom na mišićno koštani sustav spadaju nesteroidni antireumatici (NSAR), lokalni pripravci istih, miorelaksansi, ali i lijekovi za liječenje gihta (npr. alopurinol) te lijekovi za liječenje osteoporoze (bisfosfonati). Također, u ovu skupinu inače spadaju i pripravci za liječenje bolesti zglobova kao što su glukozaminijev i kondroitinijev sulfat, ali oni nisu u RH priznati kao lijekovi nego kao dijetetski pripravci.