ANTIINFEKTIVI ZA LIJEČENJE SUSTAVNIH
INFEKCIJA (J)

Antiinfektivi su lijekovi za liječenje infekcija. Infekcija je bolest izazvana ulaskom stranog organizma u ljudski organizam. Najčešće je u pitanju mikroorganizam, ali nekad i makroorganizam (parazit). Za takve lijekove često se rabi naziv kemoterapeutici. Kemoterapija je specifičan način liječenja zaraznih bolesti pomoću kemijskih sredstava koji se unose u organizam. U laičkom govoru kemoterapija obično označava medikamentno liječenje raka, međutim pojam je vrlo širi. Kemoterapeutici trebaju djelovati na žive uzročnike bolesti dok prema organizmu domaćina trebaju biti što indiferentnije. Uzročnici mogu biti:
bakterije (sulfonamidi, antibiotici, fluorokinoloni, tuberkulostatici)
gljivice (antimikotici)
virusi (virustatici)
protozoa (antiprotozoici i antimalarici)
crijevni paraziti (anthelmintici)

Razvoj kemoterapeutika (antiinfektiva)
Zarazne bolesti su nekoć bile uzročnik smrti broj 1. Mala djeca su masovno umirala nedugo nakon rođenja, tuberkuloza bila strah i trepet siromašnih (pobila je većinu mladih hrvatskih liričara s početka XX stoljeća), a sifilis je diskretno odnosio na tisuće. Prirodnih antiinfektiva kao što su bili emetin i kinin bilo je malo i djelovali su samo na neke mikroorganizme. Međutim godine 1909. Paul Erlich je zajedno sa svojim suradnikom Hatom sintetizirao arsenfenamin. Nakon što je utvrđeno njegovo antisifilisno djelovanje došao je u terapiju pod nazivom Erlich-Hata 606. Kasnije je postao poznat kao salvarzan. Kolika je potražnja za tim lijekom bila ilustrira i činjenica da je postrojenje za proizvodnju salvarzana bilo okruženo naoružanim stražarima jer se razvilo crno tržište salvarzanom ukradenim iz tvornice! Kasnije, 1916. došao je u upotrebu Germanin ili Bayer 205. Koristio se u liječenju bolesti spavanja. Potom 1924. Plasmochin za liječenje malarije. Sve su to dakako bila sredstva za liječenje protozoalnih bolesti.
Još 1872 godine izdvojen je iz katrana kamenog ugljena akridin. U tijeku je bila velika potraga kemičara za sintetskim bojama i svaka tvar koja je mogla poslužiti kao pigment bila je dragocjena. Tako su i akridinski spojevi najprije bili prepoznati kao dobri pigmenti, da bi kasnije se utvrdilo i njihovo djelovanje protiv bakterija. Tada, dvadesetih godina XX stoljeća na scenu stupaju Atebrin, Tripaflavin i Rivanol. Period od 1910-1925 bilo je doba boja sa bakteriostatskim djelovanjem. Primjećeno je da i neke druge boje i to azo-boje imaju slično djelovanje. Godine 1932. Domagk je sintetizirao Prontosil i 1939. za njega dobiva Nobelovu nagradu, 1935. pojavljuje se i Prontalbin.. Uvidjelo se da je sulfonamidska struktura važna za bakteriostatska djelovanja tih spojeva i počinje era sulfonamida. Izuzetno su bili važni tijekom Drugog Svjetskog rata zbog velikog broja ranjenika.
Ali možda bi bilanca umrlih od infekcije nakon ranjavanja bila manja da se na vrijeme uvidjela važnost slučajnog otkrića Alexandra Fleminga 1929. Naime, Fleming je još tada otkrio penicilin, ali nije bilo tehnologije za masovnu proizvodnju i pročišavanje penicilina. Ona je stigla tek 1940. Nakon otkrića penicilina i mnogih drugih antibiotika ništa više nije bilo kao nekada. U roku od 20 gorina nestale su brojne bolesti. Ako se tome doda otkriće brojnih vakcina za virusne bolesti, dolazimo do činjenice da je sedamdesetih veći dio čovječanstva bio oslobođen straha od masovnog umiranja od infektivnih bolesti. Iako još dosad nismo otkrili kvalitetne antivirotike, početkom sedamdesetih izgledalo je kao da je rat dobiven i da se treba usredotočiti na neke druge probleme u potrazi za lijekovima. Ali tada su se zbog nesavjesne uporabe antibiotika javili brojni sojevi bakterija otpornih na antibiotike. Osim toga osamdesetih se pojavio i misteriozni AIDS! Devedesetih pojavila se ebola i raširio se HVC. Nekoć popularni antibiotici danas se moraju davati u visokim dozama da bi bili učinkoviti.Svake godine virusi gripe nas iznenade svojom sposobnošću da prevare cijepiva. Novi milenij dočekali smo sa još većom zagonetkom priona i ludilom kravljeg ludila. Na koncu konca 2003. godina bi će pak upamćena po SARS-u, a 2004. na Dalekom se istoku zahuktava epidemija ptičije gripe koja 2005. stiže i u Hrvatsku. Rat se nastavlja...