PROGESTAGENI

Progestageni su steroidni spolni hormoni koji imaju djelovanje slično ili jednako progesteronu, prirodnom ženskom spolnom hormonu kojega luči žuto tijelo jajnika nakon ovulacije. Prirodni progesteron se danas vrlo rijetko koristi u kliničkoj praksi. Naime, sam progesteron ima dodatno estrogeno, androgeno, anaboličko i kortikosteroidno djelovanje pa je zbog toga problematičan. Zato su sintetizirani brojni steroidi koji imaju progestagensko djelovanje, ali imaju jače izraženo djelovanje ili modulirano djelovanje kako bi se postigao točno određeni učinak. To su: norgestrel, gestoden, norgestimat, noretisteron, dienogest, norelgestromin, drospirenon, medroksiprogesteron, didrogesteron, tibolon, megestrol i dr. Kod njih je izolirano samo progesteronsko djelovanje i noviji progestageni imaju vrlo malo nuspojava za razliku od klasičnog prirodnog progesterona i daleko manje povećavaju rizik od tumora.
Progestageni se koriste u brojnim stanjima kada je potrebno dodatno progestageno djelovanje, ali ponajviše u hormonskoj nadomjesnoj terapiji u menopauzi te kao progestagena komponenta oralnih kontraceptiva.

Menopauza
S početkom menopauze u ženi se stvara sve manje spolnih hormona i njihova koncentracija u organizmu počinje smanjivati, što uzrokuje brojne promjene u organizmu. Nadomjesno liječenje hormonima uklanja tegobe poput vazomotornih (napadaji vrućine, znojenje, promjene raspoloženja, atrofični vaginitis), smanjuje rizik od krvožilnih bolesti (učinak estrogena, progestageni ga umanjuju), smanjenje osteoporoze (estrogeni i progestageni zajedno).
Postoje dvije vrste preparata za hormonsko nadomjesno liječenje: sekvencijalni pripravci kojima se estrogen unosi tijekom 25 dana, progestagen zadnjih 10-13 dana terapije estrogenom, nakon čega slijedi pauza od 5-6 dana kada nastupa krvarenje. Drugi je način kontinuirano uzimanje estrogena, a progestagen se dodaje prvih 10-13 dana svaki mjesec. Uvođenjem progestagena smanjuje se hiperplazija endometrija uzrokovana estrogenima i rizik nastanka karcinoma endometrija. Dakako, ženama bez maternice to nije potrebno, kod njih se preporuča monoterapija estrogenima.
Nuspojave hormonske nadomjesne terapije su povećan rizik od karcinoma dojke i endometrija, pa treba odvagnuti eventualni benefit uzimanja hormona s rizikom kojeg ono nosi. Općenito, hormonsku nadomjesnu terapiju treba uzimati što kraće i u što manjim dozama.

Registar lijekova u RH 2006:

G03D            Progestageni
G03DA          Derivati pregnena
                     medroksiprogesteron – Provera
                     progesteron  - Utrogestan
G03DB          Derivati pregnadiena 
                     didrogesteron – Dabroston
G03DC          Derivati estrena
                     noretisteron – Primolut-Nor
                     tibolon – Livial

Progesteron
Progesteron se luči u žutom tijelu jajnika nakon ovulacije. Pod njegovim djelovanjem endometrij se sekrecijski mijenja kako bi postao spreman za implantaciju oplođenog jajašca. U slučaju trudnoće trofoblast luči korionski gonadotropin koji podupire funkciju žutog tijela, a tijekom trećeg mjeseca trudnoće posteljica počinje lučiti velike količine estrogena i progesterona, pa žuto tijelo gubi funkciju. Osim što sekrecijski mijenja endometrij djeluje na stvaranje žlijezdanog dijela dojke, potiče odlaganje masti povisuje tjelesnu temperaturu, a zajedno s estrogenima u većim dozama koči ovulaciju. Koristi se u pripravcima za oralnu kontracepciju i hormonsku nadomjesnu terapiju u menopauzi, i za liječenje metroragije, dismenoreje ili endometrioze. Veliki problem supstitucijske postmenopauzalne terapije je taj što se javlja hipertenzija i povećani rizik razvoja karcinoma maternice i dojke.
Progesteron je neophodan za pravilno održavanje trudnoće. U slučaju pada potrebne koncentracije progesterona dolazi do spontanog pobačaja. U trudnoći se gestagenski pripravci koriste tijekom prvog trimestra za sprečavanje pobačaja.
Registrirani u RH za 2006: Utrogestan (BESINS INT.)

Medroksiprogesteron
Medroksiprogesteron je derivat pregnena, a obično dolazi u obliku acetata. U usporedbi s progesteronom medroksiprogesteron ima minimalno androgeno djelovanje i praktički nikakvo estrogeno djelovanje. Ponajviše se koristi u hormonskoj nadomjesnoj terapiji menopauze, a koristi se i za disfunkcijsko (anovulacijsko) krvarenje iz maternice, kod endometrioze, za sprečavanje učinka estrogena na endometrij žena u peri- i postmenopauzi, tijekom terapije estrogenima i u liječenju vazomotornih simptoma u peri- i postmenopauzi.
Ne smije se koristiti u trudnoći i pri bolestima jetre. Valja biti oprezan s nekim pacijenticama kada je moguća pojava simptoma tromboembolija. Medroksiprogesteron ne bi smjele koristiti pacijentice kod kojih postoji opasnost od postojanja ili/i razvoja tumora genitalnog sustava ili tumora dojke. Može se javiti i povećanje tjelesne težine ili zadržavanje tekućine u organizmu. U nekih pacijentica koje primaju niske doze može se pojaviti smanjena tolerancija glukoze.
Najčešće nuspojave jesu tromboembolijski poremećaji, nemir, nesanica, pospanost, umor, depresija, vrtoglavica i glavobolja, urtikarija, svrbež, osip, akne, hirzutizam, alopecija, osjetljivost dojki i galaktoreja; pireksija; promjene tjelesne težine i "moon face".
Registrirani u RH za 2006: Provera (PFIZER)

Didrogesteron
Didrogesteron je oralni progestagen koji, za razliko od prirodnog progesterona ima čisto progesteronsko djelovanje, bez propratnih androgenih, estrogenih, termogenih, kortikosteroidnih ili anaboličkih djelovanja. Didrogesteron je strukturno vrlo sličan prirodnom progesteronu s tom razlikom što didrogesteron ima jednu dvostruku vezu više u B prstenu steroidnog kostura. Može poticati sekrecijsku fazu endometrija neovisno o estrogenu. Didrogesteron se koristi u liječenju svih ginekoloških poremećaja kod kojih je potrebno primijeniti gestagene a to su hormonska nadomjesna terapija u kombinaciji s estrogenima, fiziološka postmenopauza ili stanje nakon ovarijektomije, smetnje i poremećaji menstruacijskog ciklusa kao što su nepravilni menstruacijski ciklusi zbog hormonskog disbalansa, disfunkcijska uterina krvarenja, dismenoreja, sekundarna amenoreja, menometroragija bez organskog uzroka. Nadalje, didrogesteron se primenjuje kod predmenstruacijskog sindroma, endometrioze, neplodnosti zbog insuficijencije žutog tijela te kod habitualnog i prijetećeg pobačaja za potporu trudnoći.
Ne smije se primejnjivati u slučajevima nerazjašnjenih vaginalnih krvarenja, teških poremećaja funkcije jetre, ikterusa u trudnoći, Dubin-Johnsonovog sindroma (konstitucijska hiperbilirubinemija), Rotorovog sindroma (idiopatska hiperbilirubinemija) te u slučaju o progesteronu ovisnog tumora u anamnezi.
Didrogesteron, kao i svi progestageni, može dovesti do retencije tekućine, pa ga valja primjenjivati s oprezom u bolesnica sa srčanim bolestima, bolestima krvnih žila i bubrega, dijabetesom, astmom, epilepsijom, migrenom ili drugim stanjima koja bi se mogla pogoršati retencijom tekućine.
Nuspojave se javljaju rijetko i uglavnom ne zahtijevaju prekid liječenja. Rijetka pojava krvarenja u sredini menstruacijskog ciklusa prestaje s povećanjem doze lijeka.
Rijetko se može javiti gubitak apetita, mučnina, napetost u prsima, glavobolja, vrtoglavica i osjećaj nadutosti. Vrlo rijetka je pojava migrene, depresije, promjena libida, promjena vrijednosti jetrenih funkcija i žutice.
Registrirani u RH za 2006: Dabroston (BELUPO)

Kombinacije estrogena i progestagena
Ove kombinacije se vrlo često rabe zbog supstitucijske terapije. Sadržavaju i estrogen i progesteron. Sigurnije su za kliničku uporabu od samih progestagena, a svrha im je imitirati normalne hormonalne uvjete u žena prije menopauze. Puno su povoljniji sekvencijalni pripravci, jer mjenjanjem koncentracija estrogena i progestagena u potpunosti se simuliraju funkcije jajnika.