VITAMINI TOPLJIVI U MASTI

Retinol (vitamin A)
Po kemijskoj strukturi spada u skupinu alkohola. U namirnicama i nekim lijekovima se javlja u raznim oblicima koje još nazivamo retinoidi, kao što je retinal, 3-dehidroretinol, retinoična kiselina, tretinoin, izotretinoin. Važan oblik vitamina A je i beta karoten jer se on u organizmu pretvara u vitamin A. Zato beta-karoten nazivamo još i provitamin A.
Vitamin A ima brojne važne uloge u organizmu. Sudjeluje u sintezi vidnog pigmenta - rodopsina, koji se nalazi u štapićastim stanicama mrežnice oka. Te stanice su osjetljive na svijetlo u ključan su element u osjetu vida. Smatra je da jača imunitet, smanjuje pojavu nekih zaraznih bolesti i štiti od od nekih oblika raka! Također, ima blagotvoran učinak na kožu i antioksidativni učinak!
Vitaminom A su bogate namirnice poput jetre, maslaca, sira, punomasnog mlijeka, žumanjka i ribe. Međutim, provitaminom A, beta-karotenom, bogate su namirnice poput mrkve, rajčice, paprike, naranče i brojnih drugih. Rajčica i paprika sadrže tvar sliči beta-karotenu a naziva se likopen. Neke nove studije govore da ta tvar, a i namirnice koje je sadrže štite organizam od nastanka nekih oblika raka!
Posljedica nedostatka vitamina A jest noćno sljepilo, bolest koja nastaje smanjenjem vidnog pigmenta rodopsina u mrežnici oka. U takvoj bolesti vid je pri slaboj svijetlosti jako oslabljen!
Javlja se kod dugotrajne prehrane namirnicama siromašnima vitaminom A, ali treba istaći važnu činjenicu: nedostatak vitamina A može se javiti i kod prehrane sa vrlo malo ulja i masti!!! U današnje doba vrlo je pomodno isključivati masti iz prehrane. Najvećim djelo to dolazi kod onih osoba koje pokušavaju neracionalno brzo i u neracionalno velikoj mjeri izgubiti tjelesnu težinu, pa se podvrgavaju drastični dijetama. Naime, za apsorpciju vitamina A u probavnom traktu neophodne su masti, jer se vitamin A ne otapa u vodi nego u uljima i mastima. Stoga je za apsorpciju vitamina A neophodna umjerena pravilna prehrana s oko 30 % masnih tvari.
Ipak, s vitamin A nije dobro pretjerivati. Čak što više, ukoliko se vitamin A unosi u neracionalno velikim količinama tada može doći i do trovanja! Dolazi do razdražljivosti, poremećaja spavanja, teške glavobolje, povraćanja hepatomegalije i edema papile. Jetra biva oštećena tako da može doći i do ciroze jetre! Vrlo je opasno neracionalno korištenje kombinacije vitamina A i D. Naprotiv, kombinacija vitamina A i E je obično vrlo povoljna. Znakovi kroničnog trovanja vitaminom A jesu sušenje i ljuštenje kože, smetnje u rastu kose, ispucane usnice, bolovi i osjetljivost kostiju, glavobolja, anoreksija, edemi, umor, iritacije i hemoragije.
Vitamin A može pomoći u slučajevima kseroftalmije, dijareje, gastrektomije, hipertireoidizma, malapsorpcije, kronične infekcije i dugotrajnog stresa. Velike količine vitamina A se ne smiju koristiti u liječenju suhe i naborane kože te akni. Također bolesti oka za koje se ne zna uzrok ne smiju se samoinicijativno liječiti velikim dozama vitamina A.
Registrirani u RH za 2006: Plivit A (PLIVA), Plivit AD (PLIVA), Plivit AD3 (PLIVA)

Kolekalciferol (vitamin D)
Vitamin D kemijski gledano nije jedinstvena tvar nego se pod pojmom vitamina D krije niz spojeva. Terapijski najdjelotvorniji su ergokalciferol (vitamin D2) i kolekalciferol (vitamin D3). Ergosterol je pak, provitamin ergokalciferola i nalazi se u hrani biljnog porijekla, dok je 7-dehidrokolesterol provitamin kolekalciferola i nalazi se u hrani životinjskoj porijekla. U pitanju su spojevi koji nastaju od kolesterola a na neki način su steroidi, ali B prsten im je otvoren. Vitamin D još nazivaju antirahitični vitamin zbog njegove aktivnosti u liječenju rahitisa.
Uloga vitamina D u organizmu je takva da je vitamin D više hormon nego vitamin. Naime, njegova je uloga održavanje koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Vitamin D se u organizmu kemijski modificira i potiče apsorpciju kalcija iz tankog crijeva. Bez njega nije moguća apsorpcija kalcija iz crijeva. Hranom se obično unose provitamini vitamina D, a njegova pretvorba u vitamin D se događa u koži pod utjecajem UV-A zraka iz sunčeve svjetlosti. Zato je za aktivnost vitamina D neobično važna normalna izloženost suncu. Vitamin D je izuzetno bitan u rastu i razvoju djece kojoj trebaju dovoljne količine kalcija i fosfata za izgradnju kostiju. Djeci obično treba više vitamina D nego odraslima. Osim toga vitamin D je važan i za dobro funkcioniranje imunološkog sustava čovjeka.
Najviše vitamina D ima u ulju riblje jetre i u ribljem mesu. Nekoć su djeca morala uzimati riblje ulje što je bilo vrlo neugodno zbog neugodnog okusa i mirisa istog, međutim, danas su na tržištu dostupni posebni farmaceutski oblici ribljeg ulja bez neugodnog mirisa i okusa.
Osim toga vitaminom D bogati su i mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice, kvasac i jaja.
Nedostatak vitamina D obično je vezan uz lošu prehranu, ali do manjka može doći u slučaju nedostatnog izlaganja sunčevom svjetlu i to kod djece koja ne provode dovoljno vremena na otvorenom. Posljedica nedostatka vitamina D kod djece jest bolest rahitis. Uslijed kroničnog nedostatka kalcija i fosfora dolazi do zaostajanja u rastu i do deformacija u skeletu, pogotovo dugih kostiju, Kosti postaju mekane i lomljive, zubi sporo rastu i postaju defektni. Kod odraslih, pak, dolazi do osteomalacije. Nestaje kalcij iz kostiju, kosti postaju lomljive, a eventualni lomovi kostiju jako sporo i teško zacjeljuju.
Vitamin D niti slučajno se ne smije uzimati samoinicijativno. U slučaju kroničnog predoziranja s vitaminom D dolazi do brojnih poremećaja. Čak štoviše, ukoliko se uzima u prevelikim količinama vitamin D postaje izuzetno otrovan. Poznati su i smrtni slučajevi uslijed predoziranja vitaminom D.
Kod pretjeranog uzimanja vitamina D dolazi do povećavanja koncentracije kalcija u krvi što se naziva hiperkalcijemija. Simptomi su umor, glavobolja, probavne smetnje, gubitak na težini, anemija, depresija i visoki krvni tlak. Može doći do trajnog oštećenja srca, arterija, pluća i želuca, bubrega i pankreasa. Ponekad ishod može biti fatalan!
Kod djece dolazi do zaustavljanja rasta koji više nikad ne može biti u potpunosti korigiran. Izuzetno je opasno predoziranje vitaminom D u trudnoći. Nikada se niti slučajno ne smije prekoračivati propisana doza vitamina D!
Vitamin D može pomoći kod rahitisa, osteoporoze, osteomalacije, hipoparatireoidizma, psorijaze i hipokalcijemije. Vitamin D se ne smije koristiti kod hiperkalcijemije, lupusa vulgarisa, reumatoidnog artritisa, u preventivi kratkovidnosti, u terapiji s kortikosteroidima, kod unošenja analoga vitamina D.
Registrirani u RH za 2006: Plivit D3 (PLIVA), Plivit AD3 (PLIVA)

Alfa-tokoferol (vitamin E)
Vitamin E je zapravo smjesa kemijskih srodnih spojeva koji se nazivaju tokoferoli. Najpoznatiji i najvažniji od njih je alfa-tokoferol. Zbog njegovih antioksidativnih svojstava mediji su ga prozvali "vitaminom mladosti".
Uloga vitamina E još uvijek je nejasna. Vitamin E je antioksidans, te zajedno sa selenom iz hrane sprječava oksidaciju polinezasićenih masnih kiselina iz ovojnice stanica. Reagira sa slobodnim radikalima i neutralizira ih, stoga vjerojatno ima važnu ulogu kod zaštite DNA od oštećenja. Važan je i za održavanje i razvoj funkcija živčanog i mišićnog sustava.
Bogati izvori vitamina E su biljna ulja poput ulja pšeničnih klica, suncokretovog ulja, ulja kukuruznih klica, zatim sjemenke suncokreta, bademi, kikiriki, jaja i neki mliječni proizvodi (margarin). Vrlo često proizvođači ulja dodaju u ulja vitamin E.
Nedostatak vitamina E je uglavnom rijedak. Tek dugotrajnom nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci mogu se pojaviti simptomi nedostatka vitamina E, a to su anemija, poremećaj apsorpcije masti, bolesti žuči i sl.
Vitamin E može pomoći kod, prevencije srčanih oboljenja, smanjenja LDL kolesterola, podizanja imuniteta, sprječavanja maligni oboljenja (rak), abetalipoproteinemije, gastrektomije, bolesti jetre i žučnog trakta, crijevnih bolesti, kod cistične fibroze. pušenja i alkoholizma.
Registrirani u RH za 2006: N.W. Vitamin E (NBTY)

Fitomenadion (vitamin K)
Vitamin K je kofaktor zgrušavanja krvi i o njemu će više biti riječi u poglavlju o čimbenicima zgrušavanja krvi.