MINERALI

Minerali su jedni od najvažnijih sastojaka ljudskog organizma. Kao se govori o mineralima u prehrambenom smislu te riječi tada govorimo o svim oblicima metala (izuzev fosfora i halogenih elemenata) koje u organizam unosimo. Ti oblici mogu biti soli, ioni ili kompleksni spojevi. Najvažniji mineral kojeg unosimo jest natrijev klorid - najvažnija anorganska tvar našeg organizma. Ne treba smetnuti s uma niti kalijeve soli, soli kalcija, magnezija, fosfate, soli cinka, joda, bakra, željeza, molibdena, kobalta, mangana, vanadija i selena. Minerale dijelimo na makroelemente, mikroelemente i elemente u tragovima:

Na tržištu RH ima mnogo pripravaka minerala, ali lijekovima se smatraju samo oni koji su registrirani kao lijekovi, a ne kao dijetetski pripravci.

Registar lijekova u RH, 2006:

A12         Minerali
A12A       Kalcij
A12AA     Kalcij
               kalcijev-karbonat – Kalcijev karbonat Krka
               kalcijev-glubionat – Calcuim SANDOZ
A12B       Kalij
A12BA     Kalij
               kalij-klorid – Kalij-klorid
               kalij-citrat – Kalinor

Natrij (Na)
Natrij je jedan od najvažnijih minerala u ljudskom organizmu. Predstavlja najčešći pozitivno nabijeni ion u izvanstaničnoj tekućini. Sudjeluje u formiranju tzv. osmolarnosti izvanstanične tekućine, održavanju kiselobazne ravnoteže, sudjeluje u provođenju živčanih impulsa i u mišićnoj kontrakciji. Sve namirnice sadržavaju natrij, ali čovjek prima natrij ponajviše iz kuhinjske soli. Također, usoljena hrana kao što je šunka, usoljena riba, slani sirevi i sl. sadrže velike količine natrija.
Nedostatak natrija zbog nedovoljne količine unosa hranom uglavnom nije moguć, ali može nastati zbog nekih bolesti kao što su proljev, povraćanje, opekline, tumori i tuberkuloza.
Preveliki unos natrija može bitno poremetiti zdravlje čovjeka, dugotrajno prekomjerno soljenje hrane pridonijet će povećanju krvnog tlaka i može trajno oštetiti bubrege. Jednokratni unos velike količine natrija je opasan po život! Naime, ljudski se organizam nema mehanizam koji bi spriječio preveliku apsorpciju natrija u crijevima. Uzimanje jedne jušne žlice kuhinjske soli može ubiti čovjeka. Poznati su slučajevi pomoraca koji su, ostavši bez zaliha pitke vode na brodovima, posezali za morskom vodom. Posljedice su bile edemi, mučnina, povraćanje, grčevi i proljevi, poremećaji rada srca kao i neurološki poremećaji. Pomorci bi obično umirali od dehidracije. Interesantan je i slučaj koji se zbio prije 30 godina u Lici. Jedan se seoski momak okladio da će popiti kilogram soli otopljene u vodi. Popio je i umro!

Kalij (K)
Kalij je najzastupljeniji stanični pozitivno nabijeni ion, dok ga izvan stanice ima jako malo u odnosu na natrij. Kalijevi ioni sudjeluju u nizu fizioloških funkcija u organizmu, primjerice, prijenos živčanih impulsa, mišićna kontrakcija, kontrola krvnog tlaka, otpuštanje hormona, razvoj embrija, dioba stanica, regulacija kiselobazne ravnoteže, mišićna kontrakcija i dr.
Namirnice bogate kalijem su voće i povrće kao što su avokado, banana, brokula, artičoka, naranča, krumpir, marelica, rajčica i grah. Čovjek unosi više kalija hranom nogo sto može apsorbirati u crijevima.
Vrlo je rijedak. Međutim, upotrebom diuretika ili povećanim mokrenjem zbog nekog drugog razloga može doći do srčanih smetnji, mišićne slabosti, anoreksije, mučnine, pospanosti i psihološko-neuroloških poremećaja. Katkada to može biti opasno po život.
Povećani unos kalija, pogotovo preparatima na bazi kalija, mogu biti uzrokom povećanja kalija u krvi, tzv. hiperkalijemije koja ima za posljedicu poremećaje rada srca i mozga, a u slučaju nesaniranja može dovesti i do smrti. Primjerice, direktna injekcija otopine kalijeva klorida u venu uzrokuje trenutačnu smrt!
Suplementi na bazi kalija mogu pomoći kod hipokalijemija uzrokovanih diureticima, nekim antibioticima, laksativima, inzulina, glizirizina. Takve hipokalijemije mogu za posljedicu imati poremećaje rada srca stoga je neophodno njihovo saniranje. Tada se koriste preparati kalija.
Registrirani u RH za 2006: Kalij-klorid (JADRAN GALENSKI LABORATORIJ), Kalinor (ABBOTT)

Kalcij (Ca)
Od svih minerala kalcij je poslije natrija i kalija najzastupljeniji mineral u organizmu. Ukupna količina kalcija u prosječnom organizmu iznosi oko jednog kilograma. Najveći dio propada, svakako, kalciju u kostima.
Kalcij je iznimno važan dio koštanog tkiva. U kostima se nalazi u obliku dvaju kristala, u obliku kalcijeva karbonata i u obliku apatita (kalcijev fosfat). Ti kristali se nalaze u međustaničnom matriksu i odgovorni su za čvrstinu i nelomljivost kostiju. Bez kalcija kosti bi bile suviše lomljive. Dakako, uz te anorganske tvari tu je i kolagen te protein osein koji su organske komponente međustaničnog koštanog matriksa i odgovorne su za elastičnost kostiju. Bez njih bi kosti bile suviše krte, a samim tim i lomljive.
Osim ove koštane uloge kalcija u organizmu je kalcij važan i zbog toga što sudjeluje u mehanizmu grčenja i pokretanja mišića, važan je i za propusnost stanične membrane, pospješuje zgrušavanje krvi, a sudjeluje u funkcijama živčanog sustava.
Stoga možemo zaključiti da o optimalnoj koncentraciji kalcija ovise najvažnije vitalne funkcije organizma. Veći poremećaj koncentracije kalcija u krvi doveo bi u pitanje i sam život organizma.
Bogati izvori kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, sira, i sl., alga kelp, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah i suhe šljive.
Nedostatak kalcija je vrlo čest u populaciji. On se može saviti ne samo zbog ishrane siromašne kalcijem nego i zbog brojnih drugih razloga kao što su nedostatak vitamina D, nedovoljna izloženost sunčevom svijetlu, smanjena apsorpcija, te poremećaji hormonalnog sustava. Naime, tijekom rasta i razvoja djece kalcij je neophodan za rast kostiju. Nedostatak kalcija u dječjoj dobi može za posljedicu imati nepravilan i sporiji rast i razvoj.
Veliki zdravstveni problem današnjice je osteoporoza stariji ljudi. Osteoporoza daleko najteže pogađa žene nakon menopauze. Dolazi do gubitka koštane mase, kosti postaju lomljivije, frakture učestale, a slomljena kost jako sporo zarasta. Pretpostavlja se da od osteoporoze boluje u svijetu oko 200 milijuna ljudi!
Smanjenje kalcija u izvanstaničnoj tekućini (krvna plazma, prostor između stanica u tkivima) je vrlo opasan poremećaj koji se naziva hipokalcijemija. Posljedice jesu grčevi mišića, nepravilan rad srca, epileptični napadaji, osjetljivost na vanjske podražaje, psihički poremećaji te grčevi u trbuhu.
Povećani unos kalcija uglavnom ne može štetiti jer se višak kalcija u gastrointestinalnom sustavu ne apsorbira nego se izlučuje putem stolice, međutim, današnji suplementi kalcija uz kalcij sadrže još i vitamin D. Stoga bi neumjereno uzimanje takvih kombiniranih pripravaka moglo dovesti do opasne hiperkalcijemije. Hiperkalcijemija predstavlja povećanu koncentraciju kalcijevih iona u izvanstaničnoj tekućini (krvna tekućina, tekućina između stanica u tkivima) iznad normalnih granica. Uzrok ne mora biti samo povećana apsorpcija iz crijeva nego i povećano otapanje kalcijeva karbonata i kalcijeva fosfata iz kostiju. Posljedica hiperkalcijemije jest gubitak apetita, zatvor, mučnina, povraćanja. Najgora posljedica takvog poremećaja je svakako ovapnjenje mekih tkiva kao sto su bubrezi i njihovo oštećenje.
Kalcij može pomoći u slučajevima hipokalcijemije, osteomalacije, osteoporoze, prijeloma kostiju, alergija. U slučaju uzimanja suplemenata kalcija važno je znati da starije osobe kalcij moraju uzimati neposredno nakon jela, a mlađe osobe dva sata prije jela.
Najstrože je zabranjena kombinacija suplemenata kalcija i blokatora kalcijevih kanala (nifedipin, diltiazem, verapamil, amlodipin, i sl.), tiazidskih diuretika (hidroklorotiazid), tetraciklinskih antibiotika i estrogenih hormona. Također, nije preporučeno istodobno uzimanje vitamina A te željeza sa suplementima kalcija. Kombinacije vitamina D i suplemenata kalcija moraju biti strogo nadzirane od strane liječnika ili ljekarnika.
Preparati kalcija dolaze u obliku brojnih soli - klorida, karbonata, laktata, levulinata, glubionata, a najbolji oblik za apsorpciju jest kalcijev citrat.
Registrirani u RH za 2006: Kalcijev karbonat (KRKA), Calcium SANDOZ (KRKA&NOVARTIS)

Magnezij (Mg)
Uloga magnezija i magnezijevih iona u organizmu je višestruk. On je jedan od najzastupljenijih iona u stanicama, nalazi se i u kostima, sudjeluje u enzimskim biokemijskim reakcijama u stanicama, u normalnom radu mišića, u izgradnji kostiju, važan je za održavanje normalnog krvnog tlaka i za funkcije središnjeg živčanog sustava.
Prirodni izvori magnezija jesu soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci i smeđa riža. Neke mineralne vode su pogotovo bogate magnezijem. Međutim, zbog industrijski uzgojene i prerađene hrane koja sadrži vrlo malo magnezija iznimno je uputno uzimati suplemente magnezija.
Nedostatak magnezija je danas sve češći. Razlog tomu je prije svega prerafinirana i industrijski prerađena hrana siromašna magnezijem. Ali, može biti uzrokovan i nekim primarnim poremećajem kao i unosom nekih lijekova. Posljedica nedostatka magnezija su drhtanje mišića, slabost, poremećaji gutanja, mučnina, povraćanje i grčevi. Smatra se da nedostatak magnezija predstavlja jedan od faktora nastanka teških suvremenih bolesti kao što su koronarne srčane bolesti, zloćudni tumori, osteoporoza i hipertenzija!
Ukoliko unosite preveliku količinu magnezija, bilo putem hrane ili mineralne vode, bilo putem lijekova riskirate ozbiljne poremećaje koji ako se ne saniraju mogu u konačnici oštetiti organizam.
Magnezij može pomoći kod prevencije srčanih bolesti i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, opstipacije, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja te za prevenciju migrene. Također, magnezij je bitan kao suplement kod sportova izdržljivosti kao što je biciklizam, jer se u takvim sportaš gubi puno magnezija, što može izazvati grčenje mišića.
Nije uputno uzimati suplemente magnezija sa tetraciklinskim antibioticima, antacidima i laksansima koji sadrže magnezij, glikozidima digitalisa, diureticima i etidronatom.